Neoliberalizam Objašnjen Deci

Dokumentumok

A neoliberalizmus rövid leírása a gyerekeknek

objašnjen

2015.03.23. CÉLOK NEOLIBERALIZÁLÁSA UGY

POETNA KO SMO MI DEMOKRATIKUS PITAMO VAS PETICIJE LINKOVI KAPCSOLAT

PRIJAVABudite obaveteni o aktulenim

Neoliberalizam objanjen deci

Ve smo rekli da je neoliberalizam nevidljiv, a jedan od razloga za to je i injenica da nije dobro objanjen.

Iako se radi o potpuno apsurdnoj doktrini, taj apsurd je slabo primeen i skoro da uopte nije

komentarisan. Ovde emo pokuati da damo objanjenja koja su prilagoena deci, ali taj pristup ne treba

da zavara. U stvari e biti rei o stvarima koje svoj puni smisao dobijaju tek onda kada se sagleda Ira

slika i shvati unutranja logika neoliberalizma, to je primarno filozofski pose. Posao koji nai filozofi ne

rade, pa se moramo osloniti samo na zdravu logiku i jasnou.

Globális probléma a neoliberalizmom je u tome to on jednim principom pokuava da regulie stvarnost

koja je dvostruka i poiva na dva principa. Evo ilustracije za tu tezu uzete iz ekonomije, poto i

neoliberalizam najvie barata sa ekonomijom.

Postoje dva razliita poloaja u ekonomiji i drutvenom prostoru, moemo ih nazvati Zajedniki i

Partikularni. Zajednike su one stvari koje postoje na osnovu potrebe svih u zajednici za

jednoobraznom uslugom. Na primer, sud, budet ili vodovod su primeri zajednikih stvari. Jedno i drugo

i tree slue nekom javnom, zajednikom dobru koje koriste svi lanovi zajednice bez razlike. Partikularne

su one stvari koje svaka grupa ili pojedinac bira zasebno, na mogue razliit nain i tako da ta razliitost

nincs stvara probléma. Da bi tó objanjavali o emu se radi, zajednike stvari neka budu plave, a

Postoji drastina razlika izmeu plavog i crvenog polja. Na primer, nagyon trituális postai razliiti sirevi,

odela, muzika ili knjige to ne stvara bilo kakav problem za drutvo. Ali, ako bi postojali razliiti sudovi, koji

bi donosili razliite presude, ili bi se budet koristio u interesse samo jedne grupe a ignorisao neku drugu,

ili bi bili prinueni da gradimo konkurentne vodovode, puteve, parkove itd, to bi predstavljalo ogroman

probléma, a u sluaju suda, hogy ak vie ne bi ni bio sud. Dakle, nama su zajednike stvari neophodne kao

2015.03.23. CÉLKITŰZÉSEK NEOLIBERALIZÁLÁSA UGY

neto to na jednak nain koristi svima.

Odatle idu dalje razlike izmeu plavih i crvenih stvari. Dok crvene stvari mogu da propadnu i zamene se

drugim crvenim stvarima, plave ne mogu, jer su previe potrebne zajednici i ne postoji konkurentni

proizvod koji bi ih mogao zameniti.

Plave i crvene stvari stavlja u razliit poloaj u odnosu na moguu privatizaciju, to je ovde vano, jer

je neoliberalizam prevashodno doktrina privatizacije.

Po njemu privatni vlasnik je uvek bolji, zbog toga to se privatizacijom preduzea navodno skidaju sa

vrata zajednice. Posle privatizacije ona su briga vlasnika, koji e ih, voen svojim interesom i

competencijom, voditi uspenije od drave, a i ako propadne, to je samo njegov problem. Meutim, hogy nije

Tano. U sluaju stvari koje su plave, zajednike, drutvo ne moe da dopusti da one propadnu jer bi tako

ostalo bez osnovnih usluga.

Ako se takva preduzea ipak privatizuju, u praksi se pokazuje da ona time ne budu skinuta sa vrata

Zajednice. Za-hoz ima mnogo primera. Privatizacija elezare Smederevo, koja je kupljena za 20 miliona

evra, 11. évad, az első evangélium, drava za nominalno 1 evro, ali 350 mm evora. Dráva az

uredno preuzela taj ásott koji su godinama pravila privatna lica, kako se ispostavilo, ne rizikujui nita.

elezara nije skinuta sa vrata, nego je sve vreme na vratu drave, koja zauzvrat nema pojma koliki se dig

igaz i na koji nain. Identian sluaj je bila i privatizacija Kombinata aluminijuma u Podgorici, za ije je

credito garantovala drava, koji je koristio subvencionisanu struju itd.

uveni bailout-i u SAD, kada su dravnim novcem spaavane banke i osiguravajua drutva, koja su

svojim igazgató isplaivala díjak od vie stotina millió dollár, su isto to.

Ali, ne samo da su plave stvari uvek briga zajednice, ve tu postoji jo jedan problem. Poto plave stvari

obino nisu izloene konkurenciji, ve predstavljaju structurne monopole, one se u stvari ne nalaze na

tritu. Zbog toga kod njih ne postoji motiv novog vlasnika da poveava kvalitet usluge ili da smanjuje

ára, ve je motiv obrnut: strukturni monopol omoguava da se profit uveava sniavanjem quality i

poveavanjem cene. Sve to znai da dobrobiti privatne ekonomije koje proizilaze iz konkurencije i trita

ne mogu da se primene na plave stvari.

Egyértelmű azonban, hogy a neoliberális gazdaság hanyatló állapotban van.

Ona najpre privatizuje dravu, onda iskoriava structurne monopole. Profiti firmi povezanih sa dravom

rapidno se uveavaju, ne zato to supene na tritu, ve zato to koriste dravni i konstruurni monopol.

Az ideális neoliberalizmus nem elcsépelt verseny, kao és osztályliberalizmus, a privatizáció pedig a

privatizálja a monopólium struktúráját.

Poto se to ne moe otvoreno rei, neoliberalizam nas ubeuje da je program dalje privatizacije ispravan

tako to sugerie da su samo crvene stvari neto odrivo i solidno i da je mogue sve privatizovati, sve

plave stvari pretvoriti u crvene, bez tete. Meutim, to nije mogue jer su plave stvari structurno plave,

Dakle, drutvena stvarnost se sastoji od plavih, zajednikih stvari koje su predmet javnog interes

sudova, budeta, pravnog okvira, javne vlasti, puteva, vodovoda, parkova, kola, bolnica, medija i od

stvari koje su crvene, különösen, oko kojih, ha koncentrálódom privátban preferencije i interesi. uvena

doktrína nevidljive ruke, koja je nezaobilazni deo neoliberalizma, kae ovo: Ako se koncentriete samo na

svoj privatni interes i potpuno eliminiete brigu o javnom interesu, ne morate brinuti, nevidljiva ruka e se

pobrinuti za javni interes.

Koncept nevidljive ruke ima brojne posledice. Na alapozó, u okviru njega nije mogu sukob interes,

poto javni interes, kao jedna od strana u tom sukobu ne postoji.

Po neoliberalism bilo bi poeljno da javne poslove prepustimo u ruke privatnih lica i to privatnih lica koji

e brinuti samo o svom privatnom interesu. Javni interes e doi sam od sebe. I kod nas se stalno

pojavljuju predlozi da se vlast poveri preduzetnicima, jer e njih biti blam da ne uspeju. A podrazumeva

ha da e oni besprekorno slediti opti interes. A neoliberalizmusban dakle, alany u drutvu nemaju dve

strane linosti plavu i crvenu ve samo jednu - crvenu. A furcsa emléktábla rothadt.

To uverenje jednako je uverenju da bi politiari, ukoliko ne bi postojala demokratska kontrola, sami od

sebe brinuli o javnom interesu. Meutim, neoliberalizam bi se sloio da politiari moraju biti korumpirani i

da je to nemogue, ali je sasvim drugaije kada neka osoba iz nelegitimnog plavog polja pree u crveno.

Preduzetnik ili njegov pratilac strunjak, za razliku od politiara, spontano brine o javnom interesu, jer

mu njegova kompetentnost i uroeno potenje ne dozvoljavaju da bude drugaije.

Potenje rukovalaca javnim poslovima, koje je Platon pokuavao da postigne vaspitanjem i obrazovanjem

u toku celog ivota i oduzimanjem prava na privatnu imovinu, neoliberalizam postie za trenutak uspeh i

bogatstvo kapitalista dokazuju njihovo potenje.

2015.03.23. CÉLKITŰZÉSEK NEOLIBERALIZÁLÁSA UGY

Naravno da je ovo jo jedna iluzija neoliberalizma. Sve dok postoji zajedniko polje, to jest dok postoje

sudovi, budeti, putevi, parkovi itd. postojae i javni interes, pa onda i sukob interes i mogua

Neoliberalizam ovu brigu o javnom interesu ili preputa ekspertima to je prvi nain da se supstituie

demokratikus ellenőrzés vagy preduzetnicima koji su neka vrsta div-junaka koji sledei samo svoj privatni

maximális utáni kamat javnog.

Moete esto uti da se privreda predstavlja kao prostor koji se deli na javni i reali sektor. petesejtek

terminologija ponavlja emu sa poetka: javno (plavo) u ovoj opoziciji je prikazano kao nerealno. Hogy je

navodno zbog toga to sav realni viak vrednosti stvara realni sektor, pod kojim se podrazumeva privatni

sektor koji navodno neto konkretno proizvodi (kaem navodno proizvodi poto privatni sektor ne mora

da proizvodi nita konkretno, poput velikih marketinkih agencija ili megamarketa). Za razliku do realnog

sektora, sve ono to je javno, drava i javna preduzea, ne proizvode nego troe. Na alapozó, kole,

bolnice, comunalna preduzea, subvencionisana preduzea su troak.

Uz re troak u naem jeziku obino ide i nepotreban ili suvian troak, luksus bez koga se moe.

Ideja je opet i uvek ista: sve to je plavo treba prevesti u crveno, kako bi se na taj nain troak navodno

elimininisao. Program prevoenja iz plavog u crveno naziva se mere tednje, ukidanje troka i rastrone

Nije teko uvideti da je za neoliberalizam troak samo ono to je uspostavljeno kao zajednika svima

dostupna vrednost, odnosno, vrednost koja se fina